Pojmovnik

Akter prijetnje je pojedinac ili skupina koja namjerno nanosi štetu digitalnim uređajima ili sustavima.

Akteri i njihovi motivi mogu biti različiti. Na primjer, akter prijetnje može biti kriminalna organizacija, zaposlenik koji je zlopamtilo ili neki aktivist.

Algoritam je recept za računalo ili informacijski sustav.

To je skup uputa koje računalo slijedi za obavljanje zadanog zadatka. Drugim riječima, algoritam govori računalu kako da obavi zadatak: što da radi prvo, što da radi nakon toga i tako dalje.

Algorithms are used in a wide range of fields, particularly in problem solving. Algorithms are used in things like search engines and GPS navigation. They are also used, for example, to decide what kind of content to recommend to users on social media.

Danas se algoritmi često kombiniraju s umjetnom inteligencijom, što znači da se algoritam i njegove upute mogu razvijati.

Ažuriranje je poboljšana verzija proizvoda kao što je softver, hardver ili operativni sustav.

Ažuriranja se često provode kako bi se riješili problemi, dodale nove značajke ili poboljšala sigurnost softvera.

Ažuriranja se vrše jer softver nikada nije savršen. Na primjer, može sadržavati softverske greške ili rastuće prijetnje mogu stvoriti situaciju u kojoj se značajke softvera mogu zloupotrijebiti.

To znači da su ažuriranja vrijedna truda jer često ispravljaju nedostatke u softveru koje kriminalci mogu iskoristiti.

Biometrijska identifikacija je kao da koristite jedinstvene dijelove lica – kao što su crte lica, otisci prstiju ili zvuk glasa – kako biste potvrdili svoj identitet.

Ova tehnologija koristi različite karakteristike koje vas čine jedinstvenima. Rezultat je vrlo osoban i siguran način za provjeru vašeg identiteta bez potrebe za tradicionalnom lozinkom.

Botovski računi su digitalni miljenici.

To su automatizirani računi koji slijede upute vlasnika. Primjerice, mogu se koristiti za širenje obmanjujućih informacija, ometanje drugih korisnika ili usmjeravanje prometa na neko web-mjesto do mjere u kojoj drugima postaje nedostupno.

Postoji mnogo vrsta botovskih računa. Neki su očito lažni, dok drugi izgledaju kao pravi ljudski računi. To može otežati prepoznavanje botovskog računa, ako na njega naiđete.

Savjet za uočavanje botovskog računa – tražite ponavljajući sadržaj, iznimno visoke stope aktivnosti ili neobično korisničko ime.

Ciljana mrežna krađa identiteta je mrežna krađa identiteta usmjerena na konkretnu osobu ili organizaciju.

Pri ciljanoj mrežnoj krađi identiteta, kriminalac upoznaje žrtvu i prilagođava joj napad krađe identiteta.

Opći napadi mrežne krađe identiteta putem istog napada ciljaju različite mete u nadi da će napad rezultirati nekom žrtvom. Pri ciljanoj mrežnoj krađi identiteta nastoji se povećati izglede za uspjeh prilagođavanjem napada određenoj meti.

Vjerojatnije je da će žrtva nasjesti na napad koji se posebno odnosi na njezine interese, životnu situaciju ili posao.

Deepfake tehnologija sastoji se od primjene umjetne inteligencije za proizvodnju uvjerljivo realističnog medijskog sadržaja, s ciljem oponašanja stvarnih pojava.

Prvenstveno se bavi generiranjem krivotvorenih videozapisa, audiozapisa i slika.

Te fabrikacije imaju sposobnost prikazivanja autentičnih i izmišljenih pojedinaca i scenarija ili se koriste za širenje lažnih informacija, često s ciljem da se gledatelja navede da vjeruje u nešto što nije činjenično.

Otkrivanje deepfakeova nije uvijek jednostavno, ali može uključivati provjeru nedosljednosti u osvjetljenju, sjenama, izrazima lica ili zvuku. Najbolja obrana od deepfakea je oslanjanje na informacije iz pouzdanih izvora i provjeravanje sadržaja na koji naiđete.

Dezinformacije su informacije koju netko stvara ili širi znajući da su lažne ili obmanjujuće.

Drugim riječima, dezinformacije uvijek imaju svrhu. Cilj dezinformacija obično je utjecati na mišljenja i ideje ljudi.

Nitko ne može slučajno širiti dezinformacije. Ako netko nesvjesno ili slučajno širi dezinformacije, to postaju pogrešne informacije.

Digitalizacija je transformacija digitalnog izvršavanja zadataka.

Digitalno izvršavanje zadataka je korištenje informacijske tehnologije u praksi.

Dakle, digitalizacija je u osnovi globalna promjena u kojoj se tradicionalni, svakodnevni zadaci sada izvršavaju pomoću digitalnih tehnologija.

Na primjer, digitalizacija može značiti zamjenu pisama e-poštom, rad na daljinu ili prelazak s fizičke na internetsku trgovinu.

Digitalni trag je internetska uspomena na vas.

To je trag koji ostavljate na internetu svaki put kada ga koristite. Svaki klik, poruka, fotografija, objava, pa čak i e-pošta ostavlja digitalni trag.

To je trag koji ostavljate na internetu svaki put kada ga koristite. Svaki klik, poruka, fotografija, objava, pa čak i e-pošta ostavlja digitalni trag.

Te se informacije mogu upotrijebiti za prilagođavanje oglasa vama, predviđanje vašeg ponašanja i preferencija, a u nekim slučajevima i protiv vas. Zato je važno promisliti o tome kakav trag želite ostaviti na internetu.

Pojam društvenog inženjeringa odnosi se na pokušaj manipulacije žrtvom da se ponaša na način koji je povoljan za kriminalca.

Pritom kriminalac iskorištava ljudske osobine, kao što su znatiželja ili želja da pomogne drugima.

Na primjer, osobama se može manipulirati putem e-pošte pozivajući se na hitnost, koristeći naslovne priče ili predstavljajući se kao IT podrška i pokušavajući vas natjerati da instalirate softver za upravljanje računalom.

Drugim riječima, kriminalci znaju što trebaju napraviti da bi žrtva nasjela na njihovu manipulaciju.

Duboki web, metaforički sličan ogromnom potopljenom dijelu ledenog brijega, kolosalni je dio interneta skriven od pogleda standardnih tražilica.

U osnovi se u njemu nalaze podaci koji nisu javno dostupni. Ti privatni podaci mogu obuhvaćati sve, od podataka o bankovnom računu, osobnih e-pošti i internih sustava korporacija.

Duboki web tvori većinu interneta i kao takav ostaje nevidljiv, poput podvodnog dijela ledenog brijega. Samo je njegov mali dio, poput vrha ledenog brijega, dostupan korisnicima interneta za pregledavanje i indeksiranje tražilica.

Efekt slijepog praćenja većine je psihološki fenomen u kojemu pojedinci usvajaju određeno ponašanje, stil ili stav jer to čine druge osobe.

Taj efekt nastaje zbog pretpostavke po kojoj je određeni trend to valjaniji i poželjniji što je rašireniji među ljudima.

Botovi se ponekad mogu koristiti za povećanje broja reakcija, komentara ili dijeljenja objava na društvenim mrežama. Tako se stvara efekt društvenog prihvaćanja neke poruke ili mišljenja. Na taj se način efekt slijepog praćenja većine može koristiti za pojačavanje iracionalnog ili štetnog ponašanja.

Eho komora je poput zvučnika koji pojačava vaša mišljenja.

U eho komori, istomišljenici završavaju u međusobnoj interakciji, dodatno pojačavajući svoje, ionako slične, načine razmišljanja.

To je prostor u kojem su neslaganja i kontrastni stavovi često marginalizirani. Stoga su iz tog sustava isključena različita mišljenja, što može otežati susret s različitim perspektivama i novim idejama.

To također može dovesti do jačanja vlastitih stavova, čak i ako su u sukobu s činjeničnim informacijama.

Opća uredba o zaštiti podataka, poznata kao GDPR, robustan je skup pravila koja je donijela Europska unija. Njena je primarna svrha regulirati način postupanja s osobnim podacima, uvijek dajući prednost zaštiti.

Donesen 2016. godine, GDPR je unio revoluciju u način na koji organizacije koje komuniciraju s građanima EU-a moraju upravljati osobnim podacima. Primjenjuje se na sve tvrtke koje obrađuju podatke građana EU-a, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju.

Ključni cilj GDPR-a je vratiti pojedincima kontrolu nad vlastitim osobnim podacima. Pojedincima omogućuje pristup svojim podacima, ispravljanje netočnosti, pa čak i njihovo potpuno brisanje. Nepridržavanje strogih smjernica GDPR-a tvrtkama može donijeti značajne kazni.

Glasovna mrežna krađa identiteta, (Vishing, skraćeno od „voice phising”), vrsta je kibernetičkog napada koji se provodi putem telefonskih poziva.

Cilj je obmanuti žrtvu izmišljenom pričom prevaranta koju on priopćava verbalno. Prevarant se tijekom poziva može predstaviti kao osoba za tehničku podršku, izvršni direktor banke ili čak državni službenik.

Pod izgovorom takvih lažnih uloga, prevarant obično nastoji izvući osjetljive podatke kao što su osobni podaci, bankovne vjerodajnice ili čak izvući novac izravno od žrtve.

Te prijevarne pozive mogu provoditi stvarni ljudi ili, češće, računalni sustavi koji se koriste automatiziranim putem.

Haker je osoba koja iskorištava slabosti u digitalnom svijetu.

To može biti, na primjer, pronalaženje softverskih pogrešaka u sustavu, na uređaju ili u programu.

Pojam haker ne odnosi se na zlonamjernu ili dobronamjernu osobu. Pojam je neutralan. Ovisi o tome ima li osoba dozvolu za hakiranje.

Dobronamjerni hakeri (hakeri s bijelim šeširom) traže slabosti u tvrtkama kako bi spriječili kriminalce da iskoriste te slabosti. Zlonamjerni hakeri (hakeri s crnim šeširom), s druge strane, traže slabosti kako bi ih mogli iskoristiti i izazvati određenu štetu.

Haktivisti, mješavina riječi „hakiranje” i „aktivist”, koriste digitalne tehnike, posebno kibernetičke napade, za ostvarivanje svojih ciljeva ili uvjerenja.

Ti pojedinci djeluju iz strasti, često usmjeravajući svoje napade na cijele industrije ili organizacije koje su u suprotnosti s njihovim političkim ideologijama. Za razliku od tradicionalnih hakera, haktivisti obično nisu motivirani osobnim profitom, već željom za promicanjem nekog sustava vrijednosti ili stvaranja nekog oblika promjene.

Informacijski ili ideološki okvir je algoritamski generiran prikaz interneta i društvenih mreža.

Primjerice, algoritmi stvaraju prikaz za svakoga na društvenim mrežama, internetskim uslugama i tražilicama. Taj se prikaz temelji na ponašanju na mreži.

Nudi nam se više sadržaja na temelju sadržaja na kojem provodimo vrijeme.

Nudi nam se više sadržaja na temelju sadržaja na kojem provodimo vrijeme.

Pojam „internet stvari” odnosi se na povezivanje stvari s internetom.

Drugim riječima, internet stvari odnosi se na povezivanje uređaja kao što su hladnjak, sat, termostat ili automobil s internetom.

Prema tom konceptu, predmeti mogu obavljati stvari automatski, prikupljati podatke i dijeliti ih s vlasnikom i drugim uređajima. Na primjer, hladnjak vam može javiti kada je ponestalo mlijeka ili automobil može poslati poruku kada ima probušenu gumu.

Internetsko zlostavljanje je oblik uznemiravanja koji koristi elektroničke uređaje ili digitalne platforme.

Slično tradicionalnom zlostavljanju, internetsko zlostavljanje je ponavljajuće ponašanje čiji je cilj zastrašiti, uznemiriti ili poniziti nekog pojedinca. Ovaj digitalni oblik zlostavljanja može se sastojati od širenja glasina, dijeljenja neugodnih fotografija ili slanja zastrašujućih poruka.

Internetsko zlostavljanje često se javlja na društvenim mrežama, unutar mrežnih platformi za igre na sreću i putem različitih aplikacija za razmjenu poruka.

Investicijska prijevara je čin uvjeravanja ljudi na ulaganje u imovinu koja je korisna za kriminalca.

Cilj kriminalca je doći do vašeg novca. To mogu učiniti, na primjer, ulaganjem vašeg novca u investicijski plan koju su stvorili, ali koji zapravo ne postoji.

Obećavaju laku zaradu i pokušavaju stvoriti dojam da ste na gubitku ako ne djelujete odmah – to su glavne karakteristike subjekata koji pribjegavaju investicijskim prijevarama.

Kibernetička higijena podrazumijeva rutinu dobrih praksi u području kibernetičke sigurnosti.

Ideja kibernetičke higijene ista je kao i ideja zdravstvene higijene: čuvanje sebe i onih oko sebe primjenom određenih rutinskih postupaka.

Na primjer, kibernetička higijena podrazumijeva redovito ažuriranje uređaja i sigurno korištenje lozinki.

Možete ojačati vlastitu kibernetičku sigurnost dobrom kibernetičkom higijenom.

Kibernetička sigurnost u suštini je kao čvrst sustav zaključavanja i alarma svega što je digitalno – uređaja, smještaja na mreži, čak i vašeg digitalnog identiteta.

Kao što bismo zaštitili svoju imovinu i svoje najmilije od štete u fizičkom svijetu, kibernetička sigurnost čini istu stvar u digitalnoj sferi. Cilj je sigurnost svega što je digitalno, bilo da se radi o pametnom telefonu pojedinca, računalnoj mreži organizacije ili internetskom bankovnom računu.

Ova se zaštita ne odnosi samo na blokiranje potencijalnih kibernetičkih prijetnji, već i na očuvanje nesmetanog rada uređaja i sustava. To je praksa obrane naših digitalnih života od svih oblika kibernetičkih napada ili štete.

Ukratko, kibernetička sigurnost odnosi se na zaštitu naših elektroničkih naprava i računala, održavanje pouzdanog rada sustava i čuvanje naše sigurnosti dok se krećemo digitalnim svijetom.

Kibernetički napad je situacija u kojoj zlonamjerni subjekt, bilo da je riječ o osobi ili skupini, koristi internet kako bi nanio štetu računalnim sustavima nekog pojedinca ili tvrtke.

Motivi tih subjekata mogu biti različiti – od krađe do oštećivanja ili mijenjanja podataka. Oni se mogu i nastojati infiltrirati u interne sustave tvrtke kako bi dobili neovlašteni pristup ili pokušati stvoriti poremećaj unutar usluge.

Na raspolaganju im je mnoštvo metoda, a posljedice njihovih postupaka mogu biti značajne. Uobičajeni oblici kibernetičkih napada uključuju sheme mrežne krađe identiteta, napade uskraćivanjem resursa i implementaciju zlonamjernog softvera poznatog kao ucjenjivački softver.

Kolačići su ljepljive bilješke koja ostavljaju web-mjesta.

Kolačić je mala informacija koju web-mjesto pohranjuje u vašem pregledniku kada ga posjetite. Drugim riječima, web-mjesto vodi evidenciju o tome što ste na njemu radili u prošlosti.

Na primjer, ako ste se prijavili na neko web-mjesto, kolačić će to zapamtiti i nećete se morati ponovno prijaviti sljedeći put kada ga posjetite. Na taj način kolačići čine vaše iskustvo na mreži protočnijim.

Međutim, važno je razumjeti da kolačići prikupljaju vaše osobne podatke i prate vaše ponašanje na web-mjestu. Iz tog je razloga dobro razmisliti koje ćete kolačiće prihvatiti.

U slučaju krađe identiteta, kriminalac se lažno predstavlja kao druga osoba.

Drugim riječima, kriminalac laže o svom pravom identitetu, obično kako bi zaradio novac ili počinio veća kaznena djela.

To čini korištenjem osobnih podataka žrtve ili drugih identifikacijskih podataka bez dopuštenja. Kriminalac je možda dobio podatke izravno od žrtve ili putem curenja podataka.

Rizik od krađe identiteta povećava se kada se s osobnim podacima postupa neoprezno.

U kvantnom računalstvu računalo koristi zakone kvantne fizike za obradu podataka.

Računala tradicionalno obrađuju podatke u bitovima. Bit je najmanji oblik podatka i može imati dvije vrijednosti – 0 ili 1; bit je poput prekidača za svjetlo koji može biti uključen ili isključen.

Kvantno računarstvo koristi kvantne bitove umjesto bitova. Razlika je u tome što kvantni bit može biti 0, 1 ili 0 i 1 u isto vrijeme.

To znači da u kvantnom računalstvu prekidač za svjetlo može biti istovremeno uključen i isključen. To omogućuje mnogo veću računalnu snagu jer računalo može upravljati različitim mogućnostima u isto vrijeme.

Lažne informacije su informacije koje netko širi ne znajući da su lažne ili obmanjujuće.

U mnogim slučajevima šire se lažne informacije, a ljudi prenose ne shvaćajući da su lažne. Kada se to dogodi, druge će osobe vjerojatnije vjerovati da su lažne informacije istinite.

Svatko može slučajno širiti lažne informacije ako ne obraća pozornost na njihovu točnost. Jedan od načina da se uvjerite da ne širite lažne informacije jest provjera informacija iz različitih izvora koji međusobno nisu povezani.

Lažne vijesti su poput vuka u ovčjoj koži – to su lažne priče koje se pretvaraju da su istinite.

Lažne vijesti osmišljene su kako bi dovele u zabludu, u cijelosti su ili djelomično stvorene s ciljem obmane, ali su predstavljene kao pouzdane vijesti.

Cilj širenja lažnih vijesti obično je mijenjanje javnog mnijenja i manipuliranje mislima i djelima pojedinaca. Da bi se uhvatio u koštac s tom podvalom, pojedinac mora imati sposobnosti kritičkog rasuđivanja, učinkovite provjere činjenica i prepoznavanja pouzdanih medijskih izvora.

Lažne se vijesti brzo dijele putem društvenih mreža pa se mogu probiti do iznimno velike publike u vrlo kratkom vremenu, potkopavajući vjeru u pouzdane medijske izvore.

Lažnom web-mjestu cilj je oponašanje nekog pravog web-mjesta.

Prema tom konceptu, takvo web-mjesto treba izgledati kao web-mjesto banke, mrežne trgovine ili kao nešto drugo s čime ste dobro upoznati.

Ta su web-mjesta obično osmišljena kako bi ukrala podatke koje unesete u njih. To mogu biti, primjerice, podaci za prijavu ili bankovni podaci.

Mamljenje se odnosi na postavljanje digitalnih zamki.

Drugim riječima, kriminalac različitim zamkama pokušava namamiti svoju žrtvu da radi stvari koje su mu korisne.

Na primjer, zamka može biti besplatan softver koji sadrži zlonamjerni softver. To bi mogao biti USB modul ostavljen na stolu koji pripada kriminalcu. To može biti i oglas koji vas upućuje na zlonamjerno web-mjesto.

Cilj je dobiti pristup podacima ili novcu žrtve.

Mreža je autocesta interneta.

Ta autocesta nastaje kada su spojena dva ili više uređaja. Mreža omogućuje međusobnu komunikaciju uređaja.

Mreža je stoga način prijenosa podataka između uređaja. Podaci putuju mrežom bežično ili putem fizičkih kabela.

Mreže mogu biti male, poput kućne ili uredske mreže, ili velike, poput interneta.

Mreža botova je vojska zaraženih računala i uređaja.

To su uređaji koje su kriminalci zarazili softverom koji im omogućuje daljinsko upravljanje.

Zaražene je uređaje moguće programirati za zlonamjerne aktivnosti. Na primjer, mreže botova mogu se koristiti za ometanje usluga ili slanje velikog broja lažnih poruka.

Mreža botova može se sastojati od nekoliko stotina ili čak milijuna zaraženih uređaja.

Pojam „mrežna krađa identiteta” potječe od načina na koji kriminalac pokušava namamiti žrtvu raznim mamöcima.

Mamac može biti, primjerice, zlonamjerna poveznica stvarnog izgleda ili privitak e-pošte.

Cilj je navesti žrtvu da otkrije važne osobne podatke, kao što su lozinke, osobne iskaznice ili bankovni podaci – ili preuzeti zlonamjerni softver. To kriminalcu omogućuje stjecanje pristupa računima žrtve i činjenje zlonamjernih stvari s njima.

Mrežna krađa identiteta je oblik društvenog inženjeringa.

U napadu metodom pokušaja i pogrešaka kriminalac pokušava pogoditi vašu lozinku.

Kriminalac to može učiniti na dva načina: 1) isprobavanjem različitih kombinacija znakova dok ne pronađe pravu ili 2) testiranjem lozinki koje se nalaze na popisima riječi.

Drugim riječima, napadač može pokušati pronaći vašu lozinku prolaskom kroz sve moguće kombinacije znakova, slično pokušaju različitih kombinacija na bravi s brojčanikom.

Osim toga, napadač može pokušati pronaći vašu lozinku testiranjem lozinki s unaprijed definiranih popisa riječi koji sadrže veliki broj uobičajenih lozinki. Ako se vaša lozinka nalazi na takvom popisu riječi, napadač će je moći pogoditi.

Napad uskraćivanjem resursa je prometna gužva na mreži.

Baš kao što prometna gužva blokira fizičke ceste, u napadu uskraćivanja resursa, kriminalac blokira digitalne komunikacijske rute. U tom su slučaju usluge usporene ili potpuno blokirane, što znači da se ne mogu normalno koristiti.

Napad uskraćivanjem resursa, poput prometne gužve, ne uzrokuje trajnu štetu – usluga će se vratiti u normalno stanje kada se prometna gužva raščisti.

Neželjena pošta su neželjene poruke u digitalnom svijetu.

Konkretno, neželjena pošta se sastoji od neželjenih i često irelevantnih ili neprimjerenih poruke koje se šalju putem interneta. Te se poruke šalju velikom broju korisnika u svrhu oglašavanja, širenja zlonamjernog softvera ili drugih zlonamjernih aktivnosti.

Obično se šalju putem e-pošte, društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka.

Oblak je poput digitalnog spremišta.

Pruža usluge pohrane, softvera i druge usluge povezane s IT-om kao mrežnu uslugu putem daljinskih veza. To znači da se podaci i softver ne pohranjuju lokalno na vašem uređaju.

Oblak vam omogućuje pristup uslugama koje pruža s bilo kojeg mjesta i s bilo kojeg uređaja koji ima mrežnu vezu.

Tehnički, oblak se sastoji od brojnih poslužitelja. Na primjer, tvrtka može imati vlastiti oblak ili može pružiti oblak kao uslugu koju drugi mogu koristiti.

Operacije stjecanja utjecaja moguće je usporediti s lutkarima koji upravljaju svojim marionetama.

Odnose se na koordinirane pokušaje – često od strane određenih vlada ili organizacija – manipuliranja događajima, stavovima i ishodima, na lokalnoj ili međunarodnoj razini.

Sastoje se od emitiranja specifičnih narativa, ponekad putem dezinformacija ili propagande, a mogu se koristiti i druge strategije za usmjeravanje javnog mnijenja ili donošenje odluka.

Baš kako lutkar vuče konce kako bi oživio svoje lutke, operacije stjecanja utjecaja suptilno povlače informacijske konce kako bi usmjerile događaje ili percepcije prema određenom cilju.

Osjetljivi podaci, prema GDPR-u, slični su vašem digitalnom otisku prsta jer sadrže jedinstvene i osobne podatke o vama.

Ovaj se pojam odnosi na određene kategorije osobnih podataka koji bi mogli ugroziti pojedinca ako se s njima loše postupa ili ih se otkrije, što može dovesti do diskriminacije ili štete.

Primjeri osjetljivih podataka su rasno ili etničko podrijetlo, politički stavovi, vjerska uvjerenja, zdravstveno stanje i informacije o seksualnom životu ili seksualnoj orijentaciji osobe. Njima su obuhvaćeni i genetski i biometrijski podaci koji se koriste za jedinstvenu identifikaciju pojedinaca. U ovu kategoriju spadaju i financijski podaci kao što su brojevi bankovnih računa, podaci o kreditnoj kartici i brojevi socijalnog osiguranja.

Zaštita osjetljivih podataka od najveće je važnosti zbog ozbiljnih posljedica koje bi svako kršenje moglo imati za privatnost i ukupnu sigurnost osobe.

Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca kojeg je moguće identificirati.

To obično uključuje imena, adrese, telefonske brojeve, identifikacijske brojeve, biometrijske podatke i mrežne identifikatore kao što su IP adrese. Osobni podaci mogu sadržati i osjetljive informacije o privatnom životu pojedinca.

Zaštita privatnosti i sigurnosti osobnih podataka ključna je za poštovanje prava pojedinaca i poštivanje zakona o zaštiti podataka.

Pravila o čistom radnom stolu odnose se na postupke koje provodite nakon napuštanja svog radnog stola.

U praksi to znači da su svi vidljivi podaci skrivene, a uređaji zaključani kada napustite svoj stol.

Ta je praksa posebno važna na radnom mjestu, koje obično koriste i druge osobe.

Na taj način drugima onemogućujete, primjerice, uvid u osjetljive dokumente ili pristup vašem uređaju kada niste prisutni.

Pravila zaštite osobnih podataka je ugovor ili izjava prema kojoj se vaši podaci obrađuju.

Drugim riječima, pravila zaštite osobnih podataka pravni je dokument kojim je opisano kako neka organizacija prikuplja, upotrebljava, pohranjuje i štiti osobne podatke.

Obavještava korisnike o pravima u vezi s njihovim podacima i načinu ostvarivanja tih prava. Pravila zaštite osobnih podataka obično detaljno opisuju koji se podaci prikupljaju, kako se obrađuju, s kim se dijele i u koje svrhe.

Pravila zaštite osobnih podataka ključna su za transparentnost, izgradnju povjerenja korisnika i usklađivanja sa zakonima o zaštiti podataka.

Prijevara izvršnog direktora je situacija u kojoj se kriminalac lažno predstavlja kao direktor neke tvrtke ili druga osoba s autoritetom.

Cilj je potaknuti zaposlenike tvrtke da se ponašaju na način koji koristi kriminalcu.

U mnogim slučajevima preuzima se račun e-pošte izvršnog direktora (ili druge osobe) i s njega se šalju poruke.

Primjerice, kriminalac može zatražiti hitan prijenos novca ili povjerljivih podataka.

Prikradanje se, u sferi sigurnosti, odnosi na neovlašteni čin prikradanja u sigurno područje iskorištavanjem tuđeg ovlaštenog pristupa.

Na primjer, uljez može šarmiranjem doći do otvorenih vrata ili se može potajno prikrasti iza ovlaštene osobe koja je otvorila vrata.

Na taj se način često zloupotrebljava urođena ljubaznost pojedinaca i njihova predispozicija da pomažu drugim osobama.

Privatnost u kibernetičkoj sigurnosti odnosi se na zaštitu osobnih podataka od neovlaštenog pristupa, korištenja ili otkrivanja.

Odnosi se na zaštitu privatnosti pojedinaca i kontroliranja subjekata koji imaju pristup njihovim podacima.

Mjere zaštite privatnosti uključuju šifriranje, kontrolu pristupa i sigurne komunikacijske kanale kako bi se spriječila curenja podataka i neovlašteni nadzor.

Propaganda je snažan oblik strateškog uvjeravanja, poput silne struje koja vas gura u određenom smjeru.

To je proračunata, dobro orkestrirana metoda koja ima za cilj utjecati na postupke, percepcije i razmišljanja ciljane publike, obično kako bi podržala političke ili ideološke ciljeve.

Propagandu pokušajte shvatiti kao zapovjedni, jednostrani razgovor osmišljen za oblikovanje javnog mnijenja. Njena moć leži u poticanju emotivnih reakcija i zloupotrebi kognitivnih predrasuda, što se često postiže korištenjem metafora i obmanjujućih narativa kako bi poruka bila uvjerljivija.

U svojoj je suštini propaganda manipulativna igra utjecaja, majstorski isprepletena priča koja često iskrivljuje istinu kako bi postigla svoje ciljeve.

Računalni crv je zlonamjerni softver koji se širi repliciranjem.

Drugim riječima, to je zlonamjerni softver koji se širi na uređaje i s istih bez ljudske intervencije.

Na primjer, računalni crv može oštetiti podatke na uređaju, preuzeti kontrolu nad njim ili stvoriti slabe točke koje mogu iskoristiti drugi zlonamjerni softveri.

Crvi mogu zaraziti uređaj zlonamjernim privicima ili porukom iz aplikacije za razmjenu poruka.

Računalni virus je zlonamjerni softver koji se širi kroz različite mehanizme zaražavanja.

To je zlonamjerni softver koji je dizajniran da promijeni način na koji vaše računalo radi.

Računalni virusi nazivaju se virusima jer im je potreban domaćin za širenje zaraze. Dakle, baš kao i pravi virusi, računalni virusi šire se zaražavanjem drugog softvera na uređaju.

Računalni virusi obično se priključuju na glavnu datoteku i aktiviraju se kada se ona otvori. To omogućuje širenje virusa i oštećenje uređaja.

U romantičnim prevarama, kriminalci nastoje navesti svoje žrtve da se zaljube u njih.

Romantična prijevara uključuje iskorištavanje osjećaja žrtve i izgradnju imaginarnog romantičnog odnosa s njima.

Tehnika napada obično je postupna: prvo kriminalac kontaktira žrtvu, zatim gradi odnos povjerenja i na kraju traži novac.

Kriminalac koristi izmišljene priče kako bi manipulirao žrtvom i iskoristio odnos između njih.

Sigurnosna kopija je kopija vaših podataka.

Ako imate sigurnosnu kopiju, to znači da imate iste podatke na više mjesta. Na primjer, možda su vaši podaci pohranjeni na računalu i u oblaku kao sigurnosna kopija.

Sigurnosna kopija je način pripremanja za situaciju u kojoj ste izgubili svoje izvorne podatke. Ako se izvorni podaci izgube, izmijene, izbrišu ili ukradu, moguće ih je vratiti iz sigurnosne kopije.

Drugim riječima, sigurnosna kopija je priprema za trenutak kada više nemate pristup svojim izvornim podacima.

Sigurnost podataka odnosi se na zaštitu podataka.

Svrha sigurnosti podataka je svakoj neovlaštenoj osobi onemogućiti pregledavanje, modificiranje, uništavanje ili sprječavanje pristupa podacima.

Svrha sigurnosti podataka je svakoj neovlaštenoj osobi onemogućiti pregledavanje, modificiranje, uništavanje ili sprječavanje pristupa podacima.

Sklonost potvrdi je poput para naočala sa staklima u boji koja daje stvarnosti koju promatrate tu boju.

To je kognitivna zamka u kojoj ljudi imaju tendenciju tražiti, tumačiti i pamtiti informacije na način koji potvrđuje njihova postojeća uvjerenja ili teorije.

Pritom osobe biraju činjenice koje podupiru njihova unaprijed oblikovana mišljenja, tumače događaje na način koji podupire njihova stajališta i prisjećaju se sjećanja koja su u skladu s vlastitim predrasudama.

Ključan korak prema boljem kritičkom razmišljanju i donošenju odmjerenih, informiranih odluka jest osvještavanje te nesvjesne predrasude.

Slaba točka je nedostatak koji je moguće zloupotrijebiti.

Slabe točke moguće je pronaći u softveru, sustavu, na mreži, pa čak i ljudskim postupcima. Tehnička slaba točka razlikuje se od softverske pogreške u tome što softverska pogreška stvara slabu točku koju je moguće zloupotrijebiti.

Slabe točke mogu omogućiti kriminalcu da preuzme uređaj, uspori ga ili prikupi podatke.

Slabe točke mogu biti uzrokovane, na primjer, pogreškama koje su napravili softverski programeri ili kriminalci koji traže nove načine za zloupotrebu dijelova softvera.

Slaba točka nultog dana je poput tajne slabosti u računalnom programu ili usluzi koje nisu svjesne čak ni osobe koje su je stvorile.

To je kao da netko pronađe tajna vrata u vašoj kući za koja niste znali da postoje, a još ih niste imali vremena zaključati. Pojam „nulti dan” dolazi od ideje da su dobri momci, koji su napravili program, imali nula dana da riješe problem – dakle, još ga nisu imali priliku riješiti.

Snimač tipkanja je zlonamjerni program koji bilježi vaše pritiske tipki.

Ova vrsta programa ima za cilj prikupljanje osjetljivih podataka o žrtvi, kao što su bankovni podaci ili lozinke.

Ova vrsta programa ima za cilj prikupljanje osjetljivih podataka o žrtvi, kao što su bankovni podaci ili lozinke.

Softverska pogreška je nedostatak u softveru.

Odnosi se na svaku situaciju u kojoj softver ne radi kako je predviđeno.

Softverske pogreške mogu stvoriti slabe točke koje kriminalci mogu iskoristiti.

Softverske pogreške postoje jer se tijekom razvoja softvera događaju pogreške koje ostaju neprimijećene.

Stražnja vrata su poput tajnog prolaza ili skrivenog ključa u softveru, aplikaciji ili tehničkom uređaju koji hakerima omogućuje da se ušuljaju.

Nakon što uđe, haker može upravljati uređajem ili softverom.

Haker možda već zna za taj tajni prolaz ili ga može pronaći proučavajući rad uređaja ili softvera.

Strojno učenje je način na koji računalo uči i razvija se.

Strojno učenje područje je umjetne inteligencije. To je metoda kojom računala uče izvršavati određene radnje, a da za to nisu posebno programirana. Putem strojnog učenja računalo uči kako razviti zadatak koristeći podatke koji su mu dani.

Podaci za učenje mogu biti, primjerice, slike s mačkama i bez njih. Računalo prolazi kroz tisuće i tisuće tih slika i uči prepoznati određene značajke slika koje su karakteristične za mačke.

Surfanje preko ramena je čin gledanja preko nečijeg ramena kako bi se prikupile podatke.

To se događa kada druga osoba pokuša vidjeti lozinke ili druge osjetljive podatke na zaslonu uređaja.

Surfanje preko ramena može se dogoditi u svakodnevnim situacijama, npr. na poslu, u vlaku ili u kafiću.

Tamni web je poput „skrivene sobe” na mreži, nevidljiv konvencionalnim preglednicima i tražilicama.

Samo određeni preglednici, poput Tora (najčešće korištenog), mogu otključati taj skriveni dio interneta.

Iako tamni web ima reputaciju sfere nezakonitih aktivnosti, nije to samo čvorište za nezakonita djela. Tamo se odvijaju i zakonite aktivnosti, a služi i kao siguran kanal za privatnu komunikaciju, pomoć za poboljšanje privatnost na internetu i alat za zaobilaženje državne cenzure. Iako je njegova upotreba često pod povećalom, pristup tamnom webu savršeno je zakonit u mnogim državama.

Tamni web podskup je interneta poznat kao duboki web, što dodatno poboljšava njegovu „skrivenu” prirodu.

Teorije zavjere slične su složenoj iluziji kojom se upravlja putem nevidljivih niti iza kulisa.

U osnovi je riječ o pretpostavki ili tumačenju po kojemu su neki događaji ili situacije ishodi tajnovitih manipulacija skrivenih subjekata ili sila.

Te teorije često proizlaze iz skepticizma, odbacivanja autoritativnih narativa i uvjerenja da se ključne istine namjerno skrivaju od javnosti.

Od bezopasnih tračeva do potencijalno štetnih ideja koje bi stvarno mogle uzdrmati stabilnost u društvu ili politici, teorije zavjere mogu se uvelike razlikovati u svom utjecaju i ozbiljnosti.

Primarni cilj preglednika Tor je poboljšati vašu privatnost na mreži i sakriti vaš identitet kada surfate internetom.

Ta je zadatak ostvaruje domišljatim usmjeravanjem vašeg internetskog prometa kroz labirint globalnih poslužitelja uz dodavanje slojeva šifriranja. Taj postupak „odbijanja” podataka diljem svijeta izuzetno otežava praćenje vašeg digitalnog traga zbog njegove jako raspršene putanje.

Naziv „Slojevito usmjerivanje” potječe od slojevitog pristupa usmjerivanju, koji se uspoređuje s ljuštenjem slojeva luka.

Trojanski konj je prikriveni zlonamjerni softver.

To je zlonamjerni softver koji se pretvara da je siguran. Njegova je svrha prevariti korisnika da ga pusti na uređaj.

Primjerice, trojanski konj može se pretvarati da je sigurnosni program, ažuriranje ili besplatni softver.

Kada dođe na uređaj, trojanski konj postaje aktivan i može, na primjer, početi krasti podatke s uređaja, kao što su lozinke ili bankovni podaci.

Trolovi izazivaju nevolje u digitalnom svijetu.

Trol je netko tko namjerno uzrokuje nevolje i širi neslogu u raspravama. To često čine objavljivanjem uvredljivog ili kontroverznog sadržaja, ostavljanjem omalovažavajućih komentara ili započinjanjem svađa.

Često to pokušavaju prikrivanjem svojih namjera i obmanjivanjem drugih osoba.

Svrha napada ucjenjivačkim softverom je stvaranje talačke situacije.

Kriminalac koristi ucjenjivački softver za šifriranje ili zaključavanje uređaja i datoteka. Te se datoteke ponašaju kao taoci. Obećava se oslobađanje taoca u zamjenu za otkupninu.

Međutim, plaćanje otkupnine nije dobra ideja. Razlog tome je što ne postoji jamstvo da će kriminalac pustiti taoce, a čak i ako to učini i dalje bi mogao koristiti podatke ili ih širiti. Plaćanjem otkupnine financira se i kriminal.

Umjetna inteligencija odnosi se na pametan rad računala.

To je sposobnost računala da koristi vještine koje su obično povezane s ljudskom inteligencijom. Te vještine uključuju sposobnost učenja i rasuđivanja.

Uređaj s umjetnom inteligencijom dobiva informacije ili prima informacije iz svoje okoline, a zatim ih obrađuje i djeluje na temelju istih. Zbog toga umjetna inteligencija omogućuje sustavima da samostalno obavljaju zadatke, rješavaju probleme i prate svoje okruženje.

Umjetna inteligencija može se upotrebljavati u stvarima kao što su chatbotovi, preglednici i autonomni automobili.

Uokvirivanje je manipulacija načinom definiranja i percipiranja stvari i pojava.

Uokvirivanje informacija odnosi se na način na koji se informacije prezentiraju i kako njihovo izlaganje utječe na percepciju i odluke drugih osoba.

Uokvirivanje postiže svoj učinak jer različiti prikazi istih informacija mogu dovesti do različitih tumačenja: je li čaša napola puna ili napola prazna?

Razumijevanje uokvirivanja pomaže vam da kritički procijenite informacije i donesete informiranije odluke.

Uplitanje u izbore je oblik manipulacije demokratskim sustavima.

Izbori su temelj demokracije, gdje birači odlučuju tko će ih predstavljati. Cilj uplitanja u izbore je utjecati na izbore birača ili promijeniti izborni postupak.

Drugim riječima, cilj je utjecati na ishod izbora.

Primjeri uplitanja u izbore su širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, manipulacija istraživanjima javnog mnijenja ili obespravljivanje birača.

Upravitelj lozinki je poput digitalnog sefa.

Sef čuva dragocjenosti, a upravitelj lozinki lozinke.

S upraviteljem lozinki više ne morate pamtiti svoje lozinke, softver to radi umjesto vas. Sve što trebate zapamtiti je lozinka za sam program.

Koncept je sljedeći: u programu možete pohraniti lozinke za nekoliko različitih korisničkih računa i odatle ih dohvatiti kada se kasnije prijavljujete na te usluge.

VPN, što je kratica za virtualnu privatnu mrežu, sličan je sigurnom tunelu na internetu.

Bez VPN-a, ključni detalji kao što su vaša IP adresa i web-mjesta koje posjećujete vidljivi su drugima na vašoj internetskoj vezi — zamislite to kao putovanje čistom, otvorenom cestom. Čak i uz šifrirani sadržaj, neki podaci ostaju dostupni promatračima.

Korištenje VPN-a je kao izgradnja privatne ceste samo za vašu upotrebu – ona stvara zapečaćenu vezu između vašeg uređaja i odredišta s kojim ste u interakciji, kao što je određeno web-mjesto ili vaša uredska mreža. Time se skrivaju svi podaci vaše internetske veze.

Da pojednostavimo, kada koristite VPN, umjesto da izravno putujete glavnim cestama interneta, vaš internetski promet putuje zaobilaznicom i pritom prvo prolazi kroz zaštićeni tunel poslužitelja davatelja usluge VPN-a. Na taj način vaše mrežno putovanje ostaje privatno i sigurno.

Vatrozid je čuvar vašeg uređaja.

To je program ili uređaj koji omogućuje ili blokira sav promet između vašeg uređaja i interneta, na temelju unaprijed definiranog skupa pravila.

Vatrozid također onemogućuje ulazak i izlazak zlonamjernog prometa u/iz vašeg uređaja. Na primjer, može spriječiti ulaz zlonamjernog prometa, kao što su virusi ili druge prijetnje u vaš uređaj ili slanje podataka o uređaju na internet.

Na taj način vatrozid pomaže u zaštiti vašeg uređaja i datoteka.

Veliki podaci odnose se na velike i složene količine podataka koje je teško obraditi.

Veliki podaci prikupljaju se iz različitih izvora, uključujući internet, pametne uređaje i znanstvena mjerenja. Na primjer, veliki podaci mogu se sastojati od aktivnosti korisnika na društvenim mrežama, ponašanja kupaca u e-trgovinama ili znanstvenih mjerenja.

Veliki podaci prikupljaju se, pohranjuju i analiziraju jer se mogu koristiti za predviđanje trendova, bolje donošenje odluka i razvoj poslovanja.

Računalstvo u oblaku koristi se za pohranu i obradu velikih podataka.

Višestruka provjera autentičnosti znači da se vaš identitet provjerava na najmanje dva načina.

Svoj identitet najprije možete potvrditi korisničkim imenom i lozinkom, a zatim drugim načinom kao što je SMS kôd ili otisak prsta.

Svoj identitet najprije možete potvrditi korisničkim imenom i lozinkom, a zatim drugim načinom kao što je SMS kôd ili otisak prsta.

Svoj identitet najprije možete potvrditi korisničkim imenom i lozinkom, a zatim drugim načinom kao što je SMS kôd ili otisak prsta.

Wi-Fi je bežični način pristupa internetu.

Wi-Fi koristi radijske valove za bežični prijenos informacija s uređaja na internet i s interneta.

Drugim riječima, Wi-Fi je tehnologija koja omogućuje prijenos informacija bez mrežnih kabela.

Zaštita podataka je zaštita osobnih i osjetljivih podataka.

Cilj zaštite podataka je onemogućiti pristupiti, modificiranje ili uništavanje podataka neovlaštenim osobama. Također uključuje poštivanje zakona i propisa koji uređuju postupanje s osobnim podacima.

Zaštita podataka uključuje provedbu sigurnosnih protokola kao što su šifriranje, kontrole pristupa i redovite sigurnosne kopije.

Zlonamjerne informacije su štetne informacije.

Drugim riječima, to su informacije koje su istinite, ali su izvučene iz konteksta i zlonamjerno upotrijebljene.

Takve informacije mogu, na primjer, procuriti na internet. Širenjem takvih informacija nanosi se šteta vlasniku osobnih podataka.

Zlonamjerni softver je opasni softver koji izvodi radnju koju je programirao njegov tvorac.

Zlonamjerni softver je opći pojam za razne zlonamjerne programe.

Namijenjen je, na primjer, oštećivanju, ometanju ili krađi podataka s uređaja bez pristanka korisnika.

Vrste zlonamjernog softvera – virusi, ucjenjivački softver i špijunski softver. Svaka vrsta zlonamjernog softvera dizajnirana je za obavljanje različitih zlonamjernih aktivnosti, sa zajedničkim ciljem oštećenja ciljnog uređaja ili krađe osjetljivih podataka.

Šifriranje je postupak prevođenja čitljivih informacija na šifrirani jezik.

Drugim riječima, može se koristiti za pretvaranje informacija, kao što su tekst ili slike, u informacije koje su nečitljive za neželjene osobe. Primatelj informacija može razumjeti nečitljive informacije jer ima ključ za dešifriranje koji te informacije čini razumljivima.

Šifriranje čini informacije nečitljivima čak i ako im neželjena osoba ostvari pristup. To pruža sigurnost, na primjer, kada unosite svoje osobne podatke u usluge ili kada usluge pohranjuju vaše podatke u svoje sustave.

Špijunski softver je softver koji vas špijunira.

To je softver koji krade podatke s uređaja i šalje ih kriminalcu.

Na primjer, špijunski softver može bilježiti pritiske na tipke, snimati snimke zaslona, čak i koristiti kameru uređaja.

Mnogi programi prikupljaju podatke s uređaja, ali špijunski softver to čini bez dopuštenja.